CT/MR tijela – aktualne teme

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

3.-5. svibnja 2018., Rijeka

Dobro došli u Rijeku

Dobro došli u Rijeku
TOP  10 LOKACIJA U RIJECI
 
KORZO
Korzo se već od ranog XIX. stoljeća počeo formirati u obliku u kakvu ga danas poznajemo, kao glavno šetalište i sastajalište Riječana, te poligon za gradnju reprezentativnih palača u obličjima stilova koji su se smjenjivali: klasicizma, historicizma, secesije, moderne...
Danas je teško povjerovati da se sve do prekrivanja opkopnoga jarka i rušenja gradskih zidina, u drugoj polovici XVIII. stoljeća, na ovom mjestu nalazila tek šljunčana morska obala s nekoliko drvenih gatova i skladišta, brodogradilištem i gradskom ložom, pokraj koje se trgovalo žitaricama, ribom i  solju.
 
TRSATSKI KAŠTEL
Trsatski kaštel je strateški izbočeni vidikovac na 138 metara visokom brijegu koji dominira Rijekom. Prvi se put spominje kao sjedište župe 1288. Na tom se mjestu od prapovijesti nalazila liburnijska osmatračnica odakle se kontrolirao put iz unutrašnjosti prema moru.
Trsatski je kaštel jedna od najstarijih fortifikacija u Hrvatskom primorju u kojoj su sačuvana obilježja ranosrednjovjekovne gradogradnje.    Danas je Trsatski kaštel obogaćen novim sadržajima – galerijskim prostorom s likovnim izložbama, ljetnim koncertima i kazališnim predstavama na otvorenom, kao i modnim revijama i književnim večerima.
 
KATEDRALA SV. VIDA
Riječka katedrala sv. Vida jedina je barokna rotonda monumentalnih proporcija izgrađena na tlu Hrvatske. Gradnja ove crkve započeta je 1638. godine prema projektu isusovačkog arhitekta G. Briana. Kao uzor je poslužila znamenita venecijanska crkva Santa Maria della Salute.   Investicija izgradnje nove crkve sv. Vida prelazila je moći lokalne sredine pa je s prekidima potrajala čitavo stoljeće, a sudeći prema površinama pročelja koje nisu prekrivene kamenim pločama nikad nije ni dovršena. Unutrašnjost crkve pravi je barokni „Gesamtkunstwerk", jedinstvo stila. Autori bujne, luksuzne barokne plastike interijera, oltara i propovjedaonice, majstori su pridošli iz Gorizie i Friulia: S. Petruzzi, P. Lazzarini, L. Pacassi i A. Michelazzi, od kojih se posljednji i udomaćio u Rijeci.
Uz najavu je moguće razgledati zbirku slikarstva, zlatarstva, misnoga ruha, rijetkih knjiga, grafika i drugih sakralnih umjetnina koja je uređena na galeriji katedrale. Obavezno je posjetite jer ondje je i portret sv. Franje Ksaverskog, zaštitnika turista.
 
GRADSKI TORANJ
Gradski toranj, jedan od simbola Rijeke, izvorno je predstavljao tipičnu prohodnu kulu kroz koju se ulazilo u utvrđeni grad. On i danas uspijeva dominirati središnjim dijelom Korza, iako su ga s vremenom nadvisile mnoge kasnije zgrade. Građen je u srednjem vijeku, vjerojatno na temeljima kasnoantičkih, primorskih gradskih vrata. Na donjem dijelu pročelja tornja danas je uočljivo nekoliko njegovih baroknih faza, koje odlikuje bogata arhitektonska plastika portala, u kamenu isklesanoga carskoga grba i reljefa austrijskih careva Leopolda i Karla VI. Rijeka ih je posebno slavila zbog pomorske orijentacije koju su uveli u državnu politiku austrijskoga dvora. Nadgrađe tornja, na kojem se još od XVII. stoljeća nalazi gradska ura, više je puta preoblikovano, znatnije na prijelazu XVIII. u XIX. stoljeće pod vodstvom gradskog inženjera A. Gnamba, a posljednji put koncem XIX. stoljeća prema projektu F. Bazariga.
 
RIJEČKA TRŽNICA
Velika tržnica omiljeno je mjesto Riječana još od kraja 19. stoljeća. Pojavila se uz morsku obalu, nedaleko od drvenog mola na kojemu su lokalni ribari iskrcavali ulov i odnosili ga na prodaju u košarama. Ribe, rakovi i školjke isprva su se prodavali na otvorenom, a od 1866. pod krovom, u podignutoj ribarnici. Prema projektu Izidora Vauchniga, ravnatelja riječkoga Tehničkog ureda, uz tu je ribarnicu 1880. započela gradnja dvaju paviljona. Tako su se i prodavači ostalih namirnica našli pod krovom. Sve se dogodilo na terenu nasipavanjem otetom od mora. Arhitekt se služio najsuvremenijim rješenjima svoga doba, koristeći čeličnu rešetkastu konstrukciju i staklo. U ostalim je elementima ostao vjeran prethodnim, historicističkim iskustvima, ukrašavajući fasade reljefnim prikazima voća i povrća.
 
SVETIŠTE BOŽJE TRSATSKE I FRANJEVAČKI SAMOSTAN TRSAT
Svetište Majke Božje Trsatske najveće je hodočasničko središte zapadne Hrvatske. Njegov je postanak povezan s tradicijom o čudesnom prijenosu Nazaretske kućice i njezinom boravku na Trsatu (1291.-1294.). Krčki je knez Nikola I, ubrzo po preseljenju Bogorodičine kućice u Loreto, izgradio prvu, malu crkvu, na mjestu gdje se ona na Trsatu nalazila.  Marijin Trsat postaje hodočasničko stjecište, čiji je ugled bio dodatno osnažen čudotvornom slikom Gospe Trsatske koju je Hrvatima, neutješnima zbog gubitka Svete kućice, 1367. godine darovao papa Urban V. U XV. st. Svetište preuzimaju franjevci koji su i njegovi današnji čuvari. Dugoj se povorci hodočasnika 8. lipnja 2003. godine pridružio Sveti Otac Ivan Pavao II.
 
TRG IVANA KOBLERA
Prošavši ispod Gradskoga tornja, prohodne kule nekadašnjih glavnih gradskih vrata, kroz koja se iz pravca priobalja ulazilo u srednjovjekovnu Rijeku, našli ste se unutar područja riječkoga Staroga grada.  Na prostoru današnjega Trga Ivana Koblera prostirala se Placa, površinom nekad znatno manje, preciznije uže, komunalno središte obzidanoga srednjovjekovnoga grada. Vjerniji je povijesni prikazi Rijeke predstavljaju kao okomito izduljenu površinu, obrubljenu Gradskim tornjem i Vijećnicom sa sjevera i juga, te nizovima kuća s istoka i zapada.
 
RIJEČKE PLAŽE
Zbog mediteranske klime u Rijeci sezona kupanja počinje u proljeće i traje do kasno u jesen. Dvije riječke plaže, Ploče i Kostanj, ponosne su vlasnice Plave zastave, najboljeg dokaza o čistoći riječkog mora. More je čisto i plavo, sunce mami, a plaže su brojne, raznolike, velike i bučne, male i osamljene, šljunkovite, betonske, stjenovite, skrivene…
S obzirom na položaj grada, riječke plaže nalaze se na krajnjem istoku i na krajnjem zapadu. Na istoku, na Pećinama, smjestilo se osam plaža, od kojih je većina na tek par minuta udaljena od samog centra grada. Na zapadu ćete idealnu plažu potražiti od Kantride do Preluka – na Kantridi se nudi izbor od pet plaža, a ako niste pobornik morske vode, okupati se i osunčati možete i na Bazenima Kantrida, najljepšem i najvećem bazenskom kompleksu u Hrvatskoj.
 
LUKOBRAN
Postojeći lukobran glavnog lučkog bazena popularno zovu „molo longo", zbog njegovih 1707 m dužine, a danas je u funkciji putničkog terminala i obalne šetnice. Planiranje i pripremni radovi gradnje sadašnjeg lukobrana započeli su 1872., a završen je 1888. godine. U spomen na povijesne zasluge u razvoju grada nazvan je, carici u čast, Molo Maria Teresa. Projektirao ga je za Ugarsku upravu mađarski arhitekt Antal Hajnal, dok je građevinske radove izvodila i jedna pariška tvrtka za izgradnju željeznica.
Tijekom 20. stoljeća lukobran je produžen, mol za zatvaranje lukobrana podignut je 1908., a konačno proširenje lukobrana uslijedilo je 1934. godine. U razdoblju II. svjetskog rata na prostoru riječke luke izveden je niz diverzantskih akcija, a najveća je šteta učinjena tijekom povlačenja njemačkih snaga u svibnju 1945. godine. Velika obnova lučkog akvatorija uslijedila je odmah po završetku rata i trajala je do 1961., a s osobitim su ponosom obnovljene dizalice na lukobranu, jer su kao tehnički revolucionarno dostignuće mogle bitno unaprijediti status luke.
 
PRIRODOSLOVNI MUZEJ RIJEKA
Prirodoslovni muzej smješten je u sklopu parka Nikole Hosta, prvi je regionalni muzej na riječkom području osnovan 1876. kada je dr. Joseph Roman Lorenz izradio njegov koncept prema bečkom Naturhistoriches Museumu. Isprva se radilo o zbirci koja je sastavni dio Gradskog muzeja, no od 1945. djeluje kao samostalna institucija bogatog fundusa na današnjoj lokaciji, u sklopu koje se do 1960-ih nalazio zoološki vrt i akvarij.  Danas je muzej orijentiran istraživanju mora, a posjeduje i specijaliziranu knjižnicu s područja biologije, geologije i paleontologije. Posjetitelj može uživati u bogatim zbirkama i stalnom postavu koji predstavlja geološku prošlost Jadrana, metodiku oceanografskih istraživanja, minerale, morske beskralješnjake, morske pse i raže, multimedijalni centar akvarij, gmazove i vodozemce riječkog područja.